Interna Medicina

Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.

Interna medicina se, ne bez razloga, naziva “kraljicom medicine”, jer predstavlja osnovu mnogih subspecijalizacija odnosno grana medicine uže specijalizovanih za pojedine organe ili organske sisteme kao npr. endokrinologija bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem kao što su štitnjača, nadbubrežne žlijezde, polne žljezde),hematologija (bolesti krvi i krvotvornih organa),kardiologija (bolesti srca i krvnih sudova),pulmologija (bolesti pluća i disajnih organa),nefrologija (bolesti bubrega i mokraćnog sistema), gastroenterologija (bolesti organa za varenje).

Internistički pregled je pregled kod kojeg ljekar specijalista interne medicine tokom razgovora uzima detaljne podatke od pacijenta uključujući renije bolesti, bolesti u porodicii kao i razlog dolaska (anamneza).

Zatim obavlja i detaljni klinički pregled koji obuhvata inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju što znači da će ljekar utvrditi kakvo je opšte stanje pacijenta, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima vrhovima prstiju pregledati limfne čvorove, krvne sudove, trbušne organe i poslušati srce i pluća. Sastavni dio pregleda je i mjerenje krvnog pritiska, SpO2, odeđivanje BMI I ,mjerenje šećera u krvi-glukometrom.

Po zavšenom razgovoru i pregledu u dogovoru s pacijentom odlučuje će o daljnjim potrebnim pretragama ili pregledima.

Vrstan internista mora imati širok spektar bolesti kojima se bavi, ali i s druge strane osjećaj kada treba konsultovati kolegu koji je uže specijaliziran za pojedino područje. Dobar internista i kliničar može biti u stanju prepoznati i riješiti većinu tegoba od kojih su najčešći poremećaji cirkulacije, bolesti pluća i bronhija, bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem, bolesti srca, bolesti bubrega i urinarnog trakta, bolesti gastrointestalnog trakta(želudac,crijeva) kao i problemi s prostatom.

U našoj ordinaciji internista obavlja i preventivne i sistematske preglede čiji je opseg i sadržaj prilagođen životnoj dobi, polu i postojećim zdravstvenim problemima pacijenata.

Osnovi sistematski pregled uključuje analizu lab. nalaza, klinički pregled sa EKG-om.

Ostale pretrage kao što su ultrazvuk organa trbušne duplje i organa mokraćnog sistema i prostate kod muškaraca, ultrazuvk srca i krvnih sudova , ultrazvuk štitnjače, pridružuju se na preporuku interniste prema rezultatima obavljenog pregleda ili željama klijenata.

Pregled sportista: opšti ljekarski pregled u okviru sportskomedicinskog pregleda uključuje analizu lab. nalaza, klinički pregled sa EKG-om , SpO2.

Preoperativni pregled i mišljenje interniste sastavni su deo uobičajene preoperativne pripreme kod hirurških zahvata.

Prema uputu nadležnog hirurga pacijent obavlja laboratorijsku obradu, EKG , RTG snimanje srca i pluća, i sl. (zavisno o zahvatu) .

Na osnovu kompletne dokumentacije i objektivnog pregleda internista daje mišljenje i saglasnost za obavljanje planiranog hirurškog zahvata.

Za posjetu internističkoj ordinaciji nije potrebna nikakva posebna priprema.

Ukoliko je u sklopu pregleda predviđeno i vađenje krvi preporučljivo je prije odlaska u laboratoriju, dan ranije jesti laganiju hranu (manje masnu, kuvanu). Dozvoljeno je piti vodu, čaj bez šećera i obavezno treba popiti lijekove. Ne jesti nakon 18h- od zadnjeg obroka do vadjenja krvi treba da prođe najmanje 14h.

U slučaju da je uz internistički pregled predviđena i ultrazvučna dijagnostika, poželjno je izbjegavati hranu koja „nadima “ jer vazduh u crijevima ometa dobru dijagnostiku ultrazvukom.

Za slučaj pregleda mokraćne bešike ultrazvukom preporučljivo je da bešika bude puna, međutim nije potrebno trpeti i zadržavati mokraću jer se bešika e može napuniti i toijekom boravka uordinaciji. O svim pojedinostima vezanim uz Vaš pregled ili pretragu, kao i o načinu pripreme obavijstiće Vas prilikom zakazivanja naše medicinsko osoblje.

U PZU” Dr Masoničić” se može obaviti konsultativni pregled kardiologa

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova.
Bolesti srca i krvnih žila možemo podijeliti na: bolesti endokarda, bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda, poremećaje rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčanu insuficijenciju (dekompenzacija) i bolesti krvnih žila (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis…).
Kardiološki pregled je pregled specijaliste interniste-kardiologa koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda te prema potrebi dodatnih dijagnostičkih pretraga, postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Kada obaviti prvi dijagnostički pregled?

 

Kardiolozi preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvožilnog sustava u 40-toj godini života, posebice ako spadate u rizičnu skupinu s niže navedenim faktorima i ako ste izloženi konstantnom stresu.
Bitno je rano otkriti bolesti srca i krvnih žila kako bi se spriječile ozbiljne posljedice ovih bolesti.
Simptomi koje ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o srčanom zdravlju: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora.

Dijagnostičke pretrage

 

Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG (elektrokardiogram) i mjerenje krvnog pritiska , a ostale pretrage zavise od zdravstvenog stanja pacijenata.

EKG ili elektrokardiogram

 

EKG je prva pretraga na koju će Vas poslati lijkar opće prakse ili specijalista interne medicine -kardiolog. EKG prenosi električni signal iz srca. Za izvođenje EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, razodjeven do struka. Na prsni koš, ruke i noge stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava električnu aktivnost srca.
Pretraga je bezbolna, ispis rada srca je odmah gotov a za obavljanje EKG-a nije potrebna posebna priprema.

Ultrazvuk srca s color doppler-om

 

Ultrazvuk srca je pretraga koja je neophodna da bi se detaljnije uvidjelo što se događa sa svakim otkucajem Vašeg srčanog mišića.
Tijekom snimanja pacijent leži na leđima ili boku svučen do pojasa. Liječnik na prsa stavlja gel koji omogućuje bolju provodljivost uzv impulsa, a time i kvalitetniju sliku koja se javlja na ekranu aparata. Ultrazvučni uređaj sa specijalnom sondom omogućuje promatranje unutarnje strukture i funkcije srca: debljinu srčanog mišića, zatvaranje srčanih zalistaka, brzinu punjenja srca i protoka krvi, aterosklerotske promjene.
Pretragu izvodi isključivo specijalist kardiolog, bezbolna je, traje oko 30 minuta i nalaz je odmah gotov.

Holter-24-satni monitoring

 

Tijekom obrade povišenih vrijednosti krvnog tlaka ili abnormalnosti srčanog ritma često se u cilju postavljanja dijagnoze i određivanja terapije izvode 24 satna snimanja tzv.Holter pretrage (tlaka ili EKG-a).
Holter RR-a (pritiska ) je pretraga tokom koje pacijent ima 24 sata na nadlaktici pričvršćenu manžetnu za mjerenje pritiska . Manžetna je spojena s uređajem koji snima i bilježi vrijednosti pritiska .
Holter EKG-a je pretraga tokom koje pacijent ima 24 sata na grudnom košu pričvršćene elektrode (iste kao kod EKG-a) koje su tankim žicama spojene s uređajem unutar kojeg je sistem za snimanje rada srca.
Uređaji koji bilježe vrijednostipritiska ili snimaju EKG se stavljaju u za to previđene torbice s remenom koji se nosi ili oko vrata ili oko struka.
Pretrage se izvode 24 sata kako bi ljekar imao uvid u rad srca, odnosno vrijednosti tlaka, tijekom uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.
Za vrijeme nošenja uređaja nije dozvoljeno dirati niti pomicati elektrode, odnosno manžetnu koja mjeri pritsak. Uređaj ne smije skvasiti što znači da se u tih 24 sata pacijent ne smije kvasiti. Tokom noći potrebno je naći udoban položaj u kojem se ne vrši pritisak na Holter kako se snimanje ne bi prekinulo.
Medicinsko osoblje će Vam prilikom postavljanja uređaja dati uputstvo o ponašanju i rukovanju aparatom kao i pisanju dnevnika, odnosno bilježenju dnevnih aktivnosti što će ljekaru pomoći kod interpretacije nalaza i određivanja terapije.

Ultrazvuk i Color Doppler

 

Danas sa sigurnošću možemo tvrditi da nema niti jednog područja medicine u kojem ultrazvučna dijagnostika nije našla primjenu. U Poliklinici Svečnjak, prema medicinskoj indikaciji postavljenoj od strane našeg specijaliste ili preporuci Vašeg liječnika, možete obaviti široki spektar radioloških pretraga iz područja ultrazvučne i color doppler dijagnostike.
Obje pretrage, ultrazvuk i color doppler, su neškodljive za bolesnika, neinvazivne, bez upotrebe igala ili katetera i ne zahtijevaju nikakvu prethodnu pripremu te se mogu više puta ponavljati bez ikakvih štetnih posljedica (npr u trudnoći).
Promjene pronađene tijekom pretrage se mogu snimiti, a slika ili zapis u elektoničkom mediju prilaže se uz pisano mišljenje liječnika. Ultrazvučno snimanje, ovisno o organu ili skupini organa kao i o nalazu, traje otprilike 30 minuta, a nalaz je gotov odmah.

Ultrazvuk

 

Ultrazvuk kao dijagnostička pretraga omogućuje uvid u veličinu, izgled i građu promatranih organa, a temelji se na prijenosu ultrazvučnih valova u žlijezdano tkivo i mjerenju reflektiranog ultrazvučnog signala koji se bilježi na način pogodan za interpretaciju. Budući da se kod bolesti mijenja veličina, oblik i histološka građa, mijenja se i reflektirani ultrazvučni signal. Na temelju te promjene zaključuje se da je riječ o patološkom procesu.
Ultrazvučno snimanje, nije bolno niti neugodno za pacijenta. Većina pregleda izvodi se tako da pacijent leži na krevetu i oslobodi samo dio tijela koji se snima (štitnjača, dojke, abdomen). Liječnik prije početka snimanja nanosi gel koji spriječava prisustvo zraka između kože i ultrazvučne sonde. Sonda je dio aparata koji se postavlja na promatrani organ. Prelaskom sonde preko organa na ekranu aparata vidi se izgled organa kao i eventulana odstupanja od normalne građe ili veličine (ciste, tumori, sjene i sl).
Subspecijalističke ultrazvučne pretrage rade se u skopu specijalističkih ambulanti (ginekološki ultrazvuk, ultrazvuk dojki, ultrazvuk štitnjače, ultrazvuk srca).

Sistematski pregledi

 

Razvojem moderne medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti kao i uspješnost liječenja.
Neprocjenjiva važnost redovitih sistematskih pregleda je u ranom otkrivanju postojanja faktora rizika za razvoj hroničnih i zloćudnih bolesti, jer jedino tada na vrijeme možemo spriječiti nastanak bolesti ili pravovremeno započeti liječnje.
Učestalost ponavljanja sistematskih pregleda, kao i njihov opseg, različita je, a ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i faktorima rizika za razvoj određenih oboljenja.
U skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaki sistematski pregled trebao bi zadovoljiti određene kriterije kako bi se potvrdilo ili eliminiralo postojanje čimbenika rizika.
Osnovne pretrage preporučljivo je načiti jednom godišnje, a one uključuju laboratorijske pretrage, detaljan specijalistički pregled, mjerenje krvnog pritiska, snimanje rada srca (EKG).
Laboratorijske pretrage krvi signalizirat će nam odstupanja u radu pojedinih organa ili organskih sustava, a uključuju analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE), funkciju bubrega (kreatitin, urična kiselina, bilirubin, ureja), razinu šećera u krvi (GUK), funkciju jetre i vrijednosti jetrenih enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT), visinu masnoća u krvi (ukupni kolesterol, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) i analizu urina.
Rezultati laboratorijski pretraga i njihovo tumačenje u sklopu specijalističkog internističkog pregleda ukazaće nam na postojanje neravnoteže u funkciji našeg organizma.
Svrha specijalističkog internističkog pregleda je, pored mjerenja krvnog tlaka, snimanja rada srca (EKG) i fizikalnog pregleda glave, srca, pluća, trbuha i ekstremiteta, razgovor o navikama pacijenta, otkrivanje osobnih i obiteljskih čimbenika rizika.
Pregled je preporučljivo nadopuniti i ultrazvukom svih organa trbušne šupljine (jetra, slezena, gušterača, žuč, bubrezi, mokraćna bešika, a kod muškaraca i prostata), posebno u slučajevima kada su vrijednosti laboratorijskih pretraga izvan dozvoljenih granica.
Zaključnim mišljenjem ljekara specijaliste dobiju se uputstva za daljnje ciljane pretrage, preporuku za početak liječenja ili datum Vašeg slijedećeg pregleda.
U cilju ranog otkrivanja malignih bolesti žena pored opšteg sistematskog pregleda preporučljivo je obavljati redovne godišnje ginekološke preglede sa PAPA testom i ultrazvukom, te ultrazvuk dojki, a nakon 40-te godine života i mamografiju, dok je za muškarce važno pored ultrazvuka prostate nakon 45-te godine odrediti i nivo prostata specifičnog antigena u krvi (PSA – tumorski marker).
Starenje i razvoj bolesti normalna su pojava, ali pravovremenim i redovnim pregledima sačuvaćemo naše zdravlje, usporiti proces starenja i sačuvati kvalitet života.
Nakon 40-te godine normalna je pojava slabljenje vida, problemi sa kičmom, a u starijoj dobi slabljenje sluha, reumatski bolovi i sl. Međutim unutrašnji organi nam svoja oštećenja i zamor ne javljaju na vrijeme. Nažalost, najšeće je prvi znak oštećenja ozbiljna bolesti poput srčanog ili moždanog infarkta zbog začepljenja krvnih žila, ili npr. komplikacije na živcima, oštećenja vida ili bolest bubrega zbog dugogodišnjeg neotkrivenog i neliječenog dijabetesa.
U današnje vrijeme, gledajući prema učestalosti pojavljivanja i smrtnosti, na prvom su mjestu bolesti srca i krvnih žila, a slijede ih maligna oboljenja. Upravo se kod ovih stanja redovnim pregledima, pravovremenim liječenjem i pridržavnjem uputa o prehrani i načinu života, mogu postići najbolji rezultati.
Kako većina nas,ljekara posjećuje samo onda kada se razbolimo, navika obavljanja redovnih sistematskih pregleda ne postoji.
Pravovremeni, redoviti sistematski pregledi pokazat će nam kako se nosimo sa svakodnevnim obavezama i da li je naš organizam počeo pokazivati znakove „kvara“ – popuštanja normalne funkcije. Kada se „kvar“ dogodi, već je kasno jer je bolest već nastupila. A bolje spriječiti nego liječiti.

Od opreme posedujemo: 

 

Najsavremeniji EKG-sa kompjuterskom obradom podataka /Cardiax program/,  

Holter monitorig EKG/ Cardoline-Holter click

Holter monitoring EKG-a je neinvazivna dijagnostička procedura, koja se obavlja u ambulantnim ili bolničkim uslovima
Pacijentu se postave elektrode na grudni koš, koje su povezane sa aparatom (veličine mobilnog telefona). Sam aparat, Holter EKG-a, beleži elektrokardiogram pacijenta sve vreme. Najčešće se nosi 24h. Tokom nošenja aparata pacijent se ne sme kupati, pomerati kablove i odlepljivati elektrode (o čemu dobije detaljno uputsvo prilikom postavljanja aparata). Pacijent tokom nošenja Holter-a, obavlja uobičajene dnevne aktivnosti, koje beleži u dnevnik.
Nakon skidanja aparata sa pacijenta, kardiolog prebacuje podatke sa aparata na kompjuter i analizira EKG pacijenta. Kardiolog na osnovu analize EKG-a, određuje da li postoje poremećaji srčanog ritma, poremećaji provođenja srčanog impulsa, epizode ishemije. Indikacije za Holter EKG-a su: poremećaji srčanog ritma, krize svesti, vrtoglavice.
Poremećaji ritma su opisani u posebnom poglavlju –ARITMIJE. Vrtoglavice, nesvestice i gubitak svesti su posebno opisani.http://www.analife.rs/menu/1851/holter-ekg-a/

Holter monitorig pritiska / Cardiete bp one – 2 jedinice 

Holter krvnog pritiska je postupak kojim se krvni pritisak meri u određenim intervalima tokom 24 časa.

Ovo je odlična metoda za:
– procenu dnevnog i noćnog ciklusa promene pritiska
– otkrivanje perioda naglih hipotenzija
– kontrolu efekata antihipertenzivne terapije
– korekciju vrste i vremena u toku dana kada se uzimaju antihipertenzivi
– izbegavanje fenomena “belog mantila” (porast krvnog pritiska uzrokovan strahom od doktora, a ne oboljenjem).

Najvažnije indikacije (razlozi) za primenu holtera:
– vrtoglavice
– krize svesti
– kontrola efekata antihipertenzivne terapije
– neregulisana arterijska hipertenzija
– sumnja na povišen pritisak u trudnoći
– druge situacije koje zahtevaju detaljniju analizu krvnog pritiska

Aparat se sastoji od poveske (manžetne koja se postavlja na nadlakticu) i mehanizma koji registruje vrednosti krvnog pritiska. Postavljena aparatura ne remeti dnevne aktivnosti. Merenja se tokom dana najčešće vrše na pola sata, a tokom noći svakih sat vremena. Razmak između merenja određuje se kompjuterski, pre postavke aparata. Pacijent dobija detaljna uputstva kako da se ponaša tokom nošenja aparata i kako da vodi dnevnik aktivnosti i simptoma.
Nakon skidanja aparata, podaci se prebacuju na kompjuter i posebnim softverom (programom) analiziraju.Kardiolog očitava nalaz i daje zaključak.Objavljeno na http://www.analife.rs/menu/1861/kardiologija—holter-pritiska/