Dr Marija Đerković Lakićević : Potrebno je detektovati i kontrolisati faktore rizika

Dr Marija Đerković Lakićević, neurolog u barskoj bolnici, još jedan je ljekar koji ističe koliko je važno zdravo živjeti, ne zloupotrebljavati alkohol i psihoaktivne supstance, jesti mediteransku hranu, kretati se i redovno ići na ljekarke kontrole i piti terapiju.

Kada se kaže neurolog, prva asocijacija većini su procesi koji se odvijaju u mozgu, da li to tačno opisuje posao neurologa?
Neurologija je grana medicine koja dijagnostikuje i liječi oboljenja centralnog i perifernog sistema.
Najčesće oboljenje centralnog nervnog sistema je moždani udar, prvi uzrok invaliditeta i treći uzrok smrtnosti u svijetu, zatim, epilepsija, multipla skleroza-koja pogađa mlađu populaciju dobi od 20 do 40 godina, neurodegenerativne bolesti-demencije i Parkinsonova bolest.
Bolesti perifernog nervnog sistema cine neuropatije različitih uzoraka, radikulopatije i pleksopatije, bolesti neuromisicne spojnice, među kojima je najpoznatija mijastenija gravis, inflamatorne bolesti mišića, mišićne distrofije od kojih je najčešća Bekerova mišićna distrofija.

Da li je istina da se nervne ćelije ne obnavljaju?
Dugo je postojala dogma u neurologiji da se nervne ćelije ne regenerišu. Međutim, naprednijim tehnikama istraživanja , funkcionalnom MR itd ustanovilo se i da neuroni u mozgu odraslog covjeka npr. nakon traume, mogu da se obnavljaju, to se prije svega odnosi na dio mozga zvani hipokampus.

Kada su u pitanju mladi ljudi, njihove neurološke probleme najčešće izazivaju fizičke traume, ali i zloupotreba alkohola i droga, koliko su ozbiljna oštećenja koja nastaju kao posljedica konzumiranja alkohola i droga?
Bolesti zavisnosti su najveće posasti savremenog društva, među njima najčešće alkoholizam i upotreba psihoaktivnih supstanci.
Akutna intoksikacija alkoholom ili upotrebom PAS manifestuje se različitim poremećajima kardiopulmonalne funkcije i stanja svijesti do najtežih kao što je koma koja zahtijeva liječenje u jedinici intezivnog liječenja.Hronična zavisnost , nastaje prvo psihička a zatim i fizička, koja je i najteži oblik, gdje dolazi do teškog oštećenja receptora i poremećaja neurotransmiterskog sistema nervnog sistema.

Kod starije populacije, najčešće se javljaju moždani udari slabijeg i jačeg inteziteta, šta njih izaziva?
Tačno je da učestalost pojave moždanih udara raste sa godinama starosti ali ne dešava se rijetko ni kod osoba mlađe životne dobi, ispod 40-45 godina , kada posebno ispitujemo urođena hematološka oboljenja, različite imunoserološke pretrage…
Revoluciju u liječenju moždanog udara učinila je primjena trombolitičke terapije u prvih 4,5h od nastanka tegoba- naglo nastao poremećaj govora, slabost srca, ruke i ili noge koje zahtijeva da se pacijent po po hitnoj proceduri putem hitne medicinske pomoći uputi do najbliže bolnice.
Prije svega moždani udar dijelimo na ishemijski , krvareći, hemoragijski i specifični (tromboza venskih sinusa mozga)
Faktori rizika za moždani udar su, povišeni krvni pritisak (naročito sistolnog ili gornjeg), godine života, poremećaj srčanog ritma (atrijalna fibrilacija) muški pol – šećerna bolest, povišene vrijednosti LDL holesterola, kompletne krvne slike, EKG nalaz.

Da li postoji razlika između staračke demencije i Alchajmerove bolesti? Postoji li rizik od nasljednog faktora ?
Demencija je bolest odumiranja nervnih ćelija i istanjenja moždane kore. Tokom staranja nastupaju procesi usporenja misaonih procesa kada dolazi do smanjenja koncentracije, pažnje, orijentacije, pamćenja itd.
Osoba sa demencijom nikada se spontano niti na minimalnu sugestiju neće prisjetiti informacije.
Takva osoba po pravilu nije samostalno funkcionalna, u potpunosti je zavisna od tuđeg staranja,ne umije sama da održava higijenu, da se stara o hrani, kućnim poslovima, trgovini,itd.
Alchajmerova bolest je najčešća vrsta demencije.
Faktori rizika za njen nastanak su godine starosti, naročito poslije 65godine, demencija kod rođaka prvog stepena, trauma glave, vaskularni faktori rizika itd.

Koji je vaš savjet starijim ljudima, koje aktivnosti treba da praktikuju da bi očuvali svoje zdravlje, i šta savjetujete onima koji se oporavljaju od moždanog udara?Primarna prevencija je sprecavanje nastanka bolesti kod ljudi koji su predhodno zdravi, npr nisu imali moždani udar.
Dakle važno je detektovati i kontrolisati vaskularne faktore rizika prije svega hipertenziju, povišen nivo holesterola i glikemija u krvi, savjetovati mediteranski način ishrane, bogat omega 3 masnim kisjelinama, riba , maslinovo ulje itd. Redovnu fizičku aktivnost, socijalno prihvatljiv unos alkohola, prestanak pušenja itd.
Sekundarna prevencija podrazumijeva spriječavanje ponovnog javljanja bolesti, reinfrakt mozga, odmah na početku ispitujemo stanje na karotidnim i vertrbralnim krvnim sudovima, zatim je obavezno uraditi holter EKG radi potencijalne detekcije poremećaja srčanog ritma po tipu artijalne fibrilacije. Od toga zavisi terapija sekundarne prevencija moždanog udara, kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom preporucujemo oralne antikoagulantne lekove dok kod visokostepenih suzenja kartodnih arterija preporucujemo operativno lijecenjeuz antiagregacionu i hipolipemijsku terapiju.

Razgovor vodila Milica Bujić.